- Polazne osnove plana razvoja energetske infrastrukture do 2028. godine sa projekcijama do 2030. godine

Polazne osnove plana razvoja energetske infrastrukture do 2028. godine sa projekcijama do 2030. godine

Polazne osnove plana razvoja energetske infrastrukture do 2028. godine sa projekcijama do 2030. godine, sadrži prikaz osnovnih ciljeva Republike Srbije u svim oblastima energetike, pretpostavke za njihovu realizaciju, kao i plan investicija za izgradnju novih i revitalizaciju postojećih kapaciteta, koji su ključni za očuvanje energetske bezbednosti Republike Srbije u godinama i decenijama pred nama. Ovaj plan predviđa izgradnju nekoliko važnih novih energetskih objekata koji proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora energije (vetra i solara) ukupne instalisane snage 2 GW. Ovi objekti biće sposobni za samobalansiranje i biće u vlasništvu države, u cilju obezbeđenja dovoljnih količina dostupne električne energije bez obzira na kretanja na inostranim tržištima, garantujući energetsku nezavisnost Republici Srbiji u domenu elektroenergetike. Kako bi ovi kapaciteti na siguran način mogli da se integrišu u elektroenergetski sistem, Plan previđa ubrzanu realizaciju projekata izgradnje dve reverzibilne hidroelektrane, pre svega Reverzibilne HE Bistrica, ali i RHE Djerdap 3. To treba da omogući veću integraciju obnovljivih izvora energije u naš nacionalni sistem bez ugrožavanja sigurnog i stabilnog snabdevanja domaćeg stanovništva i privrede dovoljnim količinama električne energije. Dodatno, Planom se predvidja i izgradnja gasne termoelektrane kombinovanog tipa za proizvodnju električne i toplotne energije koja, takođe, treba da služi za balansiranje sistema, ali i potencijalno kao strateška rezerva. Ovim dokumentom predviđena je i rekonstrukcija turbina u TE Nikola Tesla A (blokovi od A3 do A6) za potrebe grejanja grada Beograda. Pored navedenog planirano je investiciono ulaganje u revitalizaciju i pospešivanje parametara i ostalih agregata u domaćim termoelektranama uz ulaganje u postrojenja za homogenizaciju uglja. Plan predviđa značajna ulaganja u održavanje postojećih termoelektrana kako bi se očuvali svi energetski objekti procenjeni kao neophodni za siguran i stabilan rad našeg nacionalnog energetskog sistema. Revitalizacija podrazumeva i obaveznu implementaciju najviših ekoloških standarda, utvrđenih referentnim međunarodnim dokumentima, uključujući ulaganja u primarnu i sekundarnu redukciju emisija SO2, NOx, praškastih materija i desumporizaciju otpadnih voda u odnosu na ove blokove. Na ovaj način u strateško planiranje energetike vraća se princip očuvanja životne sredine bez ugrožavanja energetske bezbednosti i nezavisnosti Srbije.