Javna rasprava o Nacrtu strategije upravljanja mineralnim i drugim geološkim resursima Republike Srbije za period 2025–2040. godine, sa projekcijom do 2050. godine, održana je danas u Privrednoj komori Srbije.
Javna rasprava o Nacrtu strategije upravljanja mineralnim i drugim geološkim resursima Republike Srbije za period 2025–2040. godine, sa projekcijom do 2050. godine, održana je danas u Privrednoj komori Srbije.
Ivan Janković, pomoćnik ministra rudarstva i energetike za geologiju i rudarstvo, rekao je da je cilj strategije da se obezbedi pouzdano, efikasno i održivo snabdevanje mineralnim i drugim geološkim resursima, u skladu sa potrebama Srbije, po najvišim domaćim i evropskim standardima u oblasti zaštite životne sredine i odgovornog korišćenja resursa.
„Ovo je prva strategija u istoriji naše zemlje koja se sistemski i sveobuhvatno bavi upravljanjem mineralnim resursima. Srbija do sada nije imala važeću stratešku politiku u ovoj oblasti – poslednja strategija pripremana je 2011. godine, ali nikada nije usvojena u Narodnoj skupštini. Stoga ovaj dokument predstavlja važan korak ka dugoročnom, odgovornom i efikasnom upravljanju resursima od nacionalnog značaja“, naveo je Janković.
Naglasio je da je izrada Strategije vođena svešću o potrebi da se zaštite, očuvaju i unaprede interesi Republike Srbije u upravljanju prirodnim resursima – i ekonomski i geopolitički. „Poseban fokus stavljen je na kritične i strateške mineralne sirovine – one koje predstavljaju osnovu za zelenu i digitalnu tranziciju, razvoj domaće industrije, kao i jačanje energetske i ekonomske nezavisnosti zemlje. U tom smislu, Strategija postavlja mehanizme za zaštitu nacionalnih interesa u uslovima globalne nestabilnosti, konkurencije za resurse i rastuće potražnje za mineralima od vitalnog značaja“, rekao je Janković.
Kako je naveo, u trenutku kada globalno raste značaj minerala za čiste tehnologije i energetsku tranziciju, Srbija mora da ima jasan, transparentan i dugoročan okvir koji obezbeđuje da se tim resursima upravlja u skladu sa javnim interesom, nacionalnom bezbednošću i principima održivog razvoja.
Janković je istakao da nova strategija donosi i smernice za unapređenje kontrole nad istraživanjem i eksploatacijom resursa, modernizaciju institucionalnog okvira, jačanje kadrovskih kapaciteta, unapređenje investicione klime, kao i usaglašavanje sa regulativom Evropske unije, što je posebno važno u procesu pristupanja EU.
„Ova Strategija nije samo tehnički ili sektorski dokument. Ona je okvir za budućnost u kojoj će prirodna bogatstva naše zemlje biti razvijana na način koji štiti životnu sredinu, podstiče privredu, osnažuje domaću industriju i poštuje prava lokalnih zajednica. Nastala je kao rezultat opsežnog i transparentnog procesa. Od početka izrade krajem februara 2024. godine, sprovedene su javne konsultacije, pripremljen je Nacrt, izrađena je Strateška procena uticaja na životnu sredinu, a pokrenuta je i procedura prekogranične procene u skladu sa Zakonom o planskom sistemu“, naveo je Janković.
Napomenuo je da je, iako je prvobitno bilo planirano da se prva javna rasprava održi 1. jula, zbog važnosti dokumenta i potrebe za punom transparentnošću javna rasprava produžena za više od mesec dana.
„Cilj nam je bio da svim zainteresovanim stranama – institucijama, privredi, stručnoj i naučnoj javnosti, kao i građanima – omogućimo dovoljno vremena za kvalitetan doprinos. Javna rasprava predstavlja ključni demokratski instrument koji obezbeđuje da konačni tekst Strategije bude rezultat inkluzivnog procesa, utemeljenog na stručnosti, dijalogu i javnom interesu. Ministarstvo rudarstva i energetike ostaje otvoreno za sve sugestije, predloge i komentare, jer samo na taj način možemo obezbediti da ovaj proces rezultira dokumentom koji će imati i legitimitet i efektivnost“, poručio je Janković.
Mihailo Vesović, zamenik predsednika Privredne komore Srbije rekao je da je važno da strategija za oblast rudarstva treba da bude balansirana tako da obezbedi ekonomski rast i zaštitu životne sredine. Govoreći o značaju rudarstva za privredu Srbije, Vesović je, između ostalog, naveo da ovaj sektor učestvuje u BDP sa 3,3 odsto, da su zarade u ovom sektoru 35 odsto iznad republičkog proseka, da su dve rudarske kompanije među 10 najvećih izvoznika, kao i da ova grana beleži stope rasta više od prosečnog rasta privrede.
Dragan Ignjatović, profesor Rudarsko-geološkog fakulteta i predstavnik eksopertskog tima za izradu strategije, rekao je da se procenjuje da će u periodu od 2010. do 2050. godine biti proizvedeno više mineralnih sirovina od ukupne količine koja je proizvedena od početka čovečanstva do danas. Pored toga što su sve mineralne sirovine važne, kako je naveo, kritičnim mineralnim sirovinama se posvećuje posebna pažnja, jer treba da omogući bezbedno snabdevanje, što je od velikog značaja za EU, koja ima visok rizik od prekida snabdevanja.
„Ekonomska uloga mineralnih sirovina je izuzetno velika, jer svi lanci proizvodnje počinju od njih. Postoji velika razlika u ekonomskoj ulozi mineralnih sirovina ako se ona prodaje samo nakon eksploatacije kao ruda, i nakon primarne prerade u koncentrat, nakon prerade topljenjem i rafinacijom, ili nakon viših nivoa prerade, sve do finalnih proizvoda. U Srbiji je potreban ubrzani razvoj prerađivačke industrije svih mineralnih sirovina“, naveo je on.
Na javnoj raspravi povodom Nacrta Strategije upravljanja mineralnim i drugim geološkim resursima Republike Srbije za period 2025–2040. godine, sa projekcijom do 2050. godine, predstavljen je i Izveštaj o strateškoj proceni uticaja strategije na životnu sredinu.