Pomoćnica ministarke rudarstva i energetike za međunarodnu saradnju, evropske integracije i upravljanje projektima, Jovana Joksimović, učestvovala je u Atini na ministarskom sastanku Partnerstva za transatlantsku energetsku saradnju (P-TEC).
Na dvodnevnom skupu održanom 6. i 7. novembra razmatrane su aktuelne teme u vezi sa razvojem energetskog sektora, uključujući kritičnu energetsku infrastrukturu i sigurnost snabdevanja, energetske mreže, nuklearnu energiju, korišćenje tečnog prirodnog gasa, energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije.
Joksimovićeva je rekla da Republika Srbija radi na jačanju svoje energetske bezbednosti, pre svega, ubrzanim ulaganjem u nove proizvodne kapacitete, modernizaciju energetske infrastrukture i povezivanje sa susedima.
„Kad je reč o novim proizvodnim kapacitetim, težište će biti na korišćenju potencijala sunca, vetra, hidroenergije i biomase, kao i na razvoju sistema za skladištenje energije i povećanju fleksibilnosti proizvodnje. Do 2030. godine 45 odsto električne energije biće proizvedeno iz obnovljivih izvora energije. Kako bismo povećali balansni kapacitet za energiju iz OIE, razvijamo projekte RHE, pre svega projekat RHE Bistrica“, navela je ona.
Pomoćnica ministarke je podsetila da prenosni sistem Srbije predstavlja vezu između svih elektroenergetskih sistema u regionu jugoistočne Evrope, jer je povezan sa prenosnim sistemima osam susednih zemalja. „Najvažniji projekat u prenosnoj mreži je završetak Transbalkanskog koridora, koji će obezbediti bolju povezanost tržišta električne energije Srbije i Rumunije, sa tržištima Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Italije, pozicionirajući Srbiju kao ključnu zemlju za prenos električne energije“, dodala je ona.
Govoreći o diversifikaciji pravaca i izvora snabdevanja gasom, Joksimovićeva je istakla da je Srbija postigla značajan napredak završetkom gasne interkonekcije Srbija-Bugarska. „U naredne dve godine, izgradićemo i dve nove gasne interkonekcije sa Severnom Makedonijom i Rumunijom. Uz podršku EU, gasna interkonekcija sa Severnom Makedonijom omogućiće povezivanje sa Transanadolijskim gasovodom (TANAP), koji pruža još jednu vezu sa Južnim gasnim koridorom i LNG terminalom u Grčkoj. Drugom gasnom interkonekcijom, sa Rumunijom, povezaćemo se sa gasovodom BRUA i izvorima gasa iz susedne Rumunije”, navela je pomoćnica ministra.
Naglasila je i da je Srbija prva zemlja u regionu koja je ispunila sve preduslove za integraciju sa tržištem električne energije EU prenošenjem energetskih paketa EU u svoje zakonodavstvo. „Praktično, ovo čini Srbiju sastavnim delom energetskog tržišta Evropske unije, doprinoseći lakšoj razmeni energije i većoj sigurnosti snabdevanja“, dodala je ona.
Na temu modernizacije energetskih mreža, pomoćnica ministarke je rekla da se ovaj proces odvija u više pravaca. „Digitalizacijom je planirano uvođenje pametnih brojila, sistema daljinskog upravljanja i analitike u realnom vremenu. Decentralizacijom ćemo dobiti veću ulogu lokalnih izvora – solarnih, vetro i malih hidroelektrana – dok ćemo dekarbonizacijom dobiti postepeno smanjenje učešća fosilnih goriva i veću energetsku efikasnost. Projekti koje Srbija već sprovodi – od revitalizacije hidroelektrana i trafostanica, preko jačanja prenosne mreže, do uvođenja naprednih sistema upravljanja predstavljaju temelj nove faze u razvoju energetskog sektora“, navela je Joksimovićeva.
Ona je poručila da je Srbija posvećena kontinuiranom jačanju regionalne saradnje u energetskom sektoru, prepoznajući da se energetska bezbednost ne može postići izolovano, već samo u koordinaciji sa drugim zemljama.
„Srbija nastoji da bude kredibilan i stabilan partner koji doprinosi energetskoj bezbednosti celog regiona i EU. Istovremeno nastojimo da poboljšamo našu sigurnost snabdevanja i unapredimo energetski sektor u saradnji sa visoko razvijenim zemljama. U tom smislu, posebno je važan strateški sporazum o saradnji u energetskom sektoru između Srbije i SAD, potpisan prošle godine“, navela je ona.