„Italija je naš višedecenijski pouzdan partner, jedan od naših najvećih spoljnotrgovinskih partnera, a italijanske kompanije su među najvećim investitorima u Srbiji. Italijanske kompanije su pioniri u izgradnji vetroelektrana u Srbiji, do sada su izgradile oko 85 megavata, a u pripremi su desetine novih projekta i stotine megavata novih elektrana. Takva partnerstva želimo da produbljujemo jer su važna za sigurnost snabdevanja i za smanjenje karbonskog otiska, što će sve imati dodatni značaj od 2026. godine, kada počne primena prekograničnog oporezivanja emisija ugljenika, odnosno CBAM”, rekla je Đedović Handanović.
Ministarka je u Palati Srbije danas učestvovala na panelu „Cirkularna ekonomija i energetska tranzicija” u okviru Poslovnog foruma Srbija-Italija zajedno sa potpredsednicom Vlade i ministarkom zaštite životne sredine Irenom Vujović i predstavnicima italijanskih kompanija.
Đedović Handanović je navela da su u 2024. godini kapaciteti elektrana iz solara i vetra u Srbiji povećani za 83 odsto, i da je cilj da do 2030. skoro svaki drugi megavat-čas električne energije bude iz čistih izvora.
„Kroz aukcije za tržišne premije za OIE do sada je ugovorena izgradnja devet novih zelenih elektrana, od kojih je pet već na mreži. Nove elektrane znače i oko milijardu evra investicija, što pozitivno utiče i na ubrzani rast sektora OIE, kao i na naš BDP. Sledeće nedelje se završava drugi krug aukcija za još 425 MW, gde očekujemo slične rezultate kao i u prvom krugu i dostizanje 1.300 MW iz OIE najkasnije do 2027. godine, što je naš trogodišnji cilj”, navela je ona.
Ministarka je naglasila da je Srbija prva i jedina zemlja iz okruženja koja se pripremila se za spajanje sa tržištem električne energije u EU, prenoseći energetske pakete EU u svoje zakonodavstvo.
„Naš cilj je da se spojimo sa tržištem električne energije EU u toku 2026, a prvi smo pokrenuli i regionalnu berzu električne energije sa dve članice EU. Kao zemlja koja ima osam intekonekcija, dobro smo povezani sa susednim zemljama na prenosnom sistemu. Završetkom Transbalkanskog koridora povećaćemo prenosne kapacitete i sa Crnom Gorom, i tim koridorom možemo da se povežemo i sa Italijom, što nam daje priliku da povećamo razmenu električne energije”, rekla je Đedović Handanović.
Ona je podsetila da je Srbija prošle godine usvojila strateške dokumente koji su usaglašeni sa energetskim ciljevima EU, a kojima se obavezala na dekarbonizaciju energetskog sektora do 2050. godine.
„To neće biti lako, jer energetski sektor Srbije počiva na fosilnim gorivima decenijama unazad i ne možemo preko noći to da promenimo, a da ne ugrozimo energetsku bezbednost i sigurnost, što nećemo raditi. Odlučni smo da u budućnosti imamo dugoročno održiva rešenja, čiste energente, stabilno snabdevanje, povoljne cene uz stabilan socijalni i ekonomski razvoj. Uvodićemo više obnovljivih izvora energije u naš energetski miks, bez ugrožavanja stabilnosti snabdevanja energentima i na taj način ćemo podržati rast ekonomije, s obzirom da smo prošle godine bili druga ili treća najbrže rastuća ekonomija u Evropi”, navela je ona.