Prema njegovim rečima najveća ulaganja odnosiće se na nove kapacitete za proizvodnju električne energije, koja bi u navedenom periodu iznosila oko 6,5 mlrd EUR.
- U prenosni distributivni sistem biće investirano 2,4 mlrd EUR, oko 1,2 mlrd EUR uložiće se u gasovodne konekcije i za naftovode oko 1,2 mlrd EUR. Kad je reč o velikim projjektima u naredne dve godine pririteti su: početak izgradnje reverzibilne HE "Bistrica", početak izgradnje gasne elektrane kod Niša, izgradnja gasne interkonekcije sa Severnom Makedonijom i Rumunijom, završetak proširenja skladišta u Banatskom Dvoru, završetak velikog koridora za prenos električne energije od Rumunije prema BiH - rekao je Popadić.
Popadić je naglasio da, što se tiče obnovljivih izvora energije u Srbiji, do pre četiri godine, bilo je nešto više od 400 megavata iz vetra i solara, a trenutno imamo sa kupcima i proizvođačima 1232 MW.
- To je tri puta više zelene energije, što govori da smo na dobrom putu da ostvarimo strateški cilj da do 2030. godine imamo minimum 45% energije iz vetra i solara. Ono što ohrabruje jeste da raste broj kupaca proizvođača koji samostalno proizvode električnu energiju - rekao je Popadić.
Osvrnuvši se na nedavno donesenu Uredbu o uslovima isporuke i snabdevanja električnom energijom, Popadić je ukazao da ovaj dokument jasno definiše status aktivnog kupca i otvara vrata daljem razvoju proizvodnje energije iz obnovljivih izvora za sopstvene potrebe.
- Za dalji razvoj sektora je važna čista, bazna nuklearna energija. Cilj je da do 2032. godine Srbija bude spremna za izbor tehnologije nuklearne energije - rekao je Popadić, naglasivši i da je energetska efikasnost jako važna, jer najskuplji kilovat je onaj koji se baci.
On je na kraju poručio da se ovim ulaganjima postavlja temelj da naša industrija može da bude konkurentna.